Aktivnosti novinarske radionice

Sve što se događa oko nas i na bilo koji način utiče na tvoje 'danas' i 'sutra' je potencijalna vijest. Zašto 'potencijalna'? Zato što novinar mora razgraničiti bitno od nebitnog.  Ili meke i tvrde vijesti, ali o tome cemo kasnije, samo cu ovo reci da postoje vijesti lokalnog karaktera koje ce zanimati manji krug ljudi i naravno one vijesti ili tvrde vijesti  koje su od opsteg znacaja. 

Vijest? Pa to je najlakše napraviti, najčešće pomisle novinari početnici, ali samo dok ne počnu da se sapliću na gotovo svakoj stepenici obrnute piramide sa koje treba saopštiti novost jasno i kratko  kratko, ali tačno i potpuno.   

Pravljenje vesti je jedna od najtežih novinarskih disciplina. Mnogi iskusni novinari koji godinama izještavaju, , analiziraju. Saglasni su  da nije lako napisati vijest , kako ono na prvi pogled izgleda , neki ćak idu tako daleko da smatraju  da ima novinara koji godinama rade u ovoj profesiji a još uvije ne znaju da napišu  «običnu» vest.

Šta je, dakle, vest? Ne postoji univerzalna definicija jer  ono  što je vest za Ulcinj ne mora biti vest i za Podgoricu, ali postoji pravilo , koja glasi , ako je vijest kou ste napravili  prihvatljiva, za sve medije- agencijske, štampane i elektronske medije. Onda ste  ocigledno napravili pravu stvar.

 Prva rečenica ne mora  obavezno da sadrži odgovor na svih „5 W“ da ne bi bila glomazna i preopterećena., ali u kasnijem tekstu odgovori na;  ko sta gdje kada   i zasto  moraju da nadju mesto.

Vijest po definiciji ne trpi komentar niti subjektivni stav autora-to je, naprosto, u toj novinarskoj formi zabranjeno.

Kršenje tog profesionalnog pravila u najtežoj formi desio see 90-tih kada  su neki mediji izvjestavali  o pogibiji košarkaša Dražena Petrovića. Jedna od državnih medijskih kuća, koja je  postala   propagandni stab tadašnjeg režima, emitovala je tu vest uz komentar u poslednjoj rečenici da je Drazen  Petrović bio hrvatski nacionalista! 

 Nije neka vijest da je g-din Hajdinaga otputovao za SAD, ali jeste vijest  ako je gospodin hajdinaga uspio da ubjedi investitore da ulazu u razvoj  turizma,. Vijest nije da su službenici Zavoda za javno zdravstvo izašli na teren U Stoj da bi provjerili  ispravnost,  vode na tom podrucju (jer je to njihov posao koji se podrazumijeva), ali ako ste vi dosli do saznanja  da su otkrili da  je voda koja se koristi za pice u  stoju opasna po  zdravlje . 

 Vijest nije zaključak do kojeg smo došli razmišljanjem, već istina koju smo otkrili istrazivanjem . Licni  komentar i nagađanja bez dokaza nisu vijest.  Subjektivno razmišljanje nije vijest. Naprimjer , vijest nije predpostavka, da većina ljudi radije gleda TV nego da čita neku knjigu . Mi to možemo pretpostaviti, ali  bez konkretnog istraživanja koje će  potkrijepiti nasutvrdnju, nemamo osnovu za stvaranje vijesti /teme.

Do vijesti se dolazi na nekoliko načina. Istraživanjem, komuniciranjem s ljudima ili  slučajno. Najpouzdanija metoda i dalje je razgovor s ljudima koji vole svoje probleme ili  neka  saznanja,  podijeliti s drugima. Medjusobnom komunikacijom, je najlakše doći do traga koji novinara istraživača može odvesti do nevjerojatnih otkrica. Metoda slučajnosti je rijetka i odnosi se na slučajni nailazak na prometnu nesreću ili na neki drugi, trenutni događaj.

 Osim  onog univerzalnog ( ko sta gdje kada  i zasto) Najvažniji elementi vijesti su istinitost, , tačnost i objektivnost. Svi navedeni podaci u vijesti moraju biti provjereni i autor mora biti odgovoran, za ono što  je napisao.. Zato danas imamo slucajeve da je neki novinar objavio nesto sto je nacuo ili mu je neko  preneo, ali bez dokaza,  to je obicna kleveta I sta  se desava , taj pojedinac tuzi odredjenu medijsku kucu za  klevetu I za  to trazi odredjenu finnansijsku nadoknadu,  za pretrpljeni dusevni bol. Dakle novinar  mora da stoji iza onoga sto je napisao I svakako neophodno je da ima dokaze    Vijest nije tekst koji se napiše pa 'kud puklo da puklo', već se taj tekst mora graditi na čvrstim temeljima, I dokazima a konačni rezultat , mora imati   za cilj, istinu. Uloga novinara nije  da kleveta bilo koga ,nego da istrazuje put  do istine u cilju smanjenja korupcije, malverzacija I ostalih kriminogenih elemenataa  sve  u  cilju stvaranja demokratskog drustva.

Vijest ne smije da u sebi sadrzi   neistine, klevete , lažne informacije i subjektivna zapažanja..

Vijest  mora sadržati sve bitne elemente vijesti, odnosno mora odgovoriti na 5 klucnih pitanja (Who, What, Where, Why, When – ko, šta, gdje, zašto, kada (kako)). Na  samom početku pisanja vijesti valja izbjegavati vremenske priloge poput "jučer, danas", "prije tri dana" i sl. Naime, ta se forma koristi prilikom pisanja dužih reportaža ili zivotnih priča, dok se u vijesti ovi prilozi  izbjegavaju iz jednostavnog razloga - vremensko trajanje vijesti. Ono što je bilo "prije tri dana" aktuelno  uglavnom više nije 'vijest'.  Desava  se da jedna informacija  ne bude objavljena u novinama zbog  nedostatka prostora, i zamislite sjutra se pojavi vijest  koja se desila juce  a  autor u tekstu navodi danas.

Vokabular kojim se novinar koristi ne smije biti komplikovan ili drugacije receno vokabular  na visoko intelektualnom nivou. Nepisano pravilo kaže; sve riječi u vijesti moraju biti razumljive prosječnom 15-godišnjaku, ili kako su nas ucili napisite vijest  takvim vokabularom, da  vas moze i vasa baba razumijeti, ali gramaticki mora biti perfektna, jer cu tu vijest  da procitaju > radnici, profesori, ljekari politicari....

Slika govori vise od 1000 rijeci, to bi  bio najkraci odgovor o znacaju slike u vasem tekstu, slika po pravilu mnogo blize uvodi citaoca u  pricu koju ste napisali, bez obzira da li je to vijest izvjestaj ili neka reportaza.

Razlika je tehničke prirode. Izvještaj je uglavnom prepričavanje zaključaka 'kompetentnih' osoba (primjerice, izvještaj sa sjednice Vlade, dok je vijest iznošenje činjenica o nekom događaju ili pojavi.

Kad pisete  vijest,  po pravilu treba da se koriste kratke, jednostavne i razumljive rečenice bez  ambicija da  nekim  posebnim frazama ili metaforama  fascinirate ciatoca. Ne on zeli da procita vijest, citalac  zeli informaciju i zato je kupio novinu, ako  zeli da cita prozu ili poeziju, on ce naravno da kupi knjigu  prozaicnog sadrzaja.

Naslov i podnaslov

Naslov je  obicno mamac  za citaoce, mnogi ljudi novine citaju tako sto obicno gledaju naslov, ako je naslov primamljiv, onda tu i ostaju ako nije oni idu dalje. Pozeljno je  da nslov bude zaista bombast, ali  naslov ne smije biti nerealan, npr u naslovu ste  nagovjestili   senzacionalnu vijest, a senzacije u sadrzaju teksta nema to je onda pokusaj obmane. Dakle naslov i podnaslov moraju biti u korelaciji sa  sadrzinom teksta. Naslov se po pravili izvlaci iz sadrzine  samog teksta.

I jos nesto ,  molim vas i ovo je vazno,   efektan zakljucak je  ono cime vi upotpunjete vasu pricu, i praksa  je pokazala da ljudski um  veoma dobro ili najbolje memorise vase zadnje rijeci  koje jedno vrijeme ostaju urezane u psihu covjeka. Moj savjet  je  da na kraju vaseg teksta ponekad iskoristite  I  neke mudrosti, izreke , anegdote...

PREPORUKE ZA PISANJE VESTI 

·        • Poštovanje pravila „5 W“ vodi do univerzalne vesti

·        • Prva rečenica ne mora  obavezno da sadrži odgovor na svih „5 W“ da ne bi bila glomazna i preopterećena.

·        • “Ako je neku reč moguće izbaciti, uvek je izbaci”, jedno od šest pravila dobrog pisanja .

·        Komentar je zabranjen

·        Vest je sveža ili ne postoji.

Sve ovo o cemu je danas  bilo rijeci, moci cete da nadjete na websajtu  djecja planeta, gdje ce inace  biti izlozeni  vasi  buduci radovi, kao i neke  aktivnosti sa  ove nase  radionice.

• Mora da ima background

• Pisati  po „sistemu fioka“  ili obrnute piramide